Ciljevi ocjenjivanja
1. Radi ostvarivanja podjednakog standarda u ocjenjivanju studenata, potrebno je da svaki nastavnik koji predaje i ocjenjuje studente slijedi jedinstveni sistem ocjenjivanja utvrđen ovom politikom.
2. Cilj ocjene je:
- Provjeriti progres studenta u razvoju u ovladavanju znanjima i vještinama kao rezultat pohađanja nastave na objektivan i mjerljiv način
- Osigurati poticaj studentu da aktivno sudjeluje u procesu učenja za vrijeme cijelog nastavnog procesa (a ne samo na kraju nastave u završnom ispitu)
- Uspostaviti cilj i benchmark za studenta u cijelom procesu učenja za vrijeme pohađanja nekog predmeta
- Nagraditi studenta za njezin/njegov napor u sudjelovanju u procesu učenja.
Studentska prava u odnosu na ocjenjivanje
3. Studenti imaju pravo biti upoznati sa specifičnim načinom ocjenjivanja za svaki predmet, a nastavnici su odgovorni za predstavljanje svog sistema ocjenjivanja na prvom satu nastave.
4. Svaki student ima pravo znati kako je nastavnik došao do njezine/njegove ocjene. U slučaju neslaganja s ocjenom, nastavnk mora objasniti studentu kako je ocjena utvrđena, uz prikaz sve pripadajuće dokumentacije (tj. rezultata testova, ocjene domaćih zadataka, ocjene prezentacija na nastavi, itd.). Ukoliko objašnjenje ne zadovoljava studenta i ako se ne postigne dogovor, student ima pravo tražiti razgovor s voditeljem studija, a zatim i dekana za daljnju pomoć u rješenju spora, koji se tada rješava prema internim pravilima Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Vodič za ocjenjivanje
5. Postoje dva tipa predmeta u poslijediplomskom studiju PODUZETNIŠTVO:
- puni predmeti – čije ocjenjivanje je temeljeno na skali od 100 bodova, kao što je opisano u točki 6.
- kratki seminari, radionice i slično (čija satnica je 10 sati ili manje) – koji se vrednuju na binarnoj skali (prošli, pali)
U bilo kojem od ovih slučajeva, nastavnik može dati i nepotpunu ocjenu u nekoj specifičnoj situaciji, uz suglasnost voditelja studija, ali uz rok u kojem student mora ispuniti preostale obveze.
6. Kao opće pravilo, ocjene proizlaze iz korištenja skale od 100 bodova na sljedeći način:
prolazne ocjene za poslijediplomske studente
- ocjena 5 (izvrsno) 88 – 100
- ocjena 4 (vrlo dobar) 75 – 87
- ocjena 3 (dobar) 65 – 74
- ocjena 2 (dovoljan) 50 – 64
neprolazne ocjene za poslijediplomske studente
- ocjena 1 (nedovoljan) manje od 50
7. Svi aspekti procesa učenja doprinose razvoju vještina i znanja kod studenata, te se zbog toga i svi aspekti tog procesa moraju vrednovati kako bi se osigurao stimulirajući aspekt ocjene. Ocjena mora biti tako kombinirana da izražava važnost različiti komponenti vrednovanja procesa učenja. Studentska inicijativa i individualni rad mora biti značajan dio ocjene.
8. Kao pravilo, predlaže se da se svaka ocjena sastoji od:
- prisustva na nastavi (do 20 %). Svaki propušteni termin nastave snižava ocjenu za 1/10. Uz pretpostavku da se održava aktivna i participativna nastava, prisustvo nastavi je procjena za studentsko sudjelovanje u nastavi.
- zadaci i slučajevi prezentirani u nastavi (do 20 %), posebno kada studenti prezentiraju i predlažu rješenja i ideje.
- domaći zadaci (do 30 %)
- drugi zadaci (do 10 %)
- završni ispit (do 60 %, ali ne manje od 40 %), uz pretpostavku da su samo pismeni ispiti dopušteni u poslijediplomskom studiju.
9. Ocjenjivanje se mora temeljiti na mjerljivim i objektivnim kriterijima koliko je to god moguće. Nikakva diskriminacija nije dopuštena u ocjenjivanju.
Praćenje i vrednovanje fair pristupa u ocjenjivanju
10. Ovi principi u ocjenjivanju otvoreni su za diskusiju i preporuke studenata i nastavnika. Sugestije koje će Vijeće poslijediplomskog studija uvažiti, vrijedit će uvijek od početka novog semestra.
11. Fair pristup u sistemu vrednovanja bit će stalno praćen i periodično će biti analiziran od strane studenata i nastavnika.
12. Voditelj poslijediplomskog studija je odgovoran za primjenu ovih principa u procesu ocjenjivanja.
Voditeljica poslijediplomskog studija:
prof. dr. Slavica Singer